Povratak na arhivu

Održana prva korizmena tribina „Demografski alarm u Hrvatskoj i nove migracije”

autor: Elvis Lacković, 18. veljače 2016.
DSCN0359

U petak je u Kapelici sv. Petra održan prvi ovogodišnji korizmeni susret u organizaciji Svetišta MBB–e i Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici. Moderator Branimir Bilić na temu „Demografski alarm u Hrvatskoj i nove migracije” ugostio je dr. sc. Stjepana Šterca, demografa s Prirodoslovno–matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na samom početku pozdrave dobrodošlice uputili su potpredsjednica Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici prof. Ivančica Tomorad i rektor Svetišta MBB–e mons. Zlatko Koren, a ovom prvom korizmenom susretu nazočili su i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički i predsjednik vijeća Općine Marija Bistrica Teodor Švaljek.

Šterc je iznio svoje poznate teorije koje upozoravaju na današnju demografsku sliku Hrvatske. „Hrvatska je danas u najtežoj situaciju kroz cijelu svoju povijest”—istaknuo je Šterc i izrazio zabrinutost demografskim stanjem, što je argumentirao i statističkim podatcima. „U Hrvatskoj više nikad neće biti fiziološkog nataliteta, kakav je bio kroz povijest pa smo se mogli štititi nakon Osmanlija i svih mogućih ugroza hrvatskog prostora i naroda. Ovo je sad nešto s čim se do sada nismo suočili, što je vrlo ozbiljno i što nažalost gotovo da ne primjećujemo. Pred nama nestaje hrvatska budućnost. Moramo spoznati da živimo u trenutku kada svi moramo shvatiti da je ozbiljna borba za Hrvatsku tek počela. I gledamo kako izgleda naše društvo, koje je praktički razoreno do temelja i u kojem ne postoje ozbiljnije vrijednosti, za koje bi se mladi mogli uloviti, u kojima ne vide između ostalog svoju nadu i budućnost i njihova odluka o napuštanju Hrvatske je zapravo vrlo jednostavna. Zato se inzistira na političkoj razini, da se konačno shvati među onima koji upravljaju Hrvatskom, da je nakon gospodarstva to najozbiljnija problematika hrvatske razvojne budućnosti, i da se njoj mora posvetiti onakva pažnja kakvo značenje ta problematika ima, a to mora biti najveće institucionalno značenje u upravljanju Hrvatskom. Zato smo i predložili osnivanje Ministarstva useljeništva, demografskog razvitka i obitelji.”

Šterc je svoje tvrdnje potkrijepio i brojkama: „S obzirom da smo kroz 20. stoljeće pa i ovo naše 21., prolazili kroz 7 destrukcijskih demografskih valova, koji su razarali našu populaciju, dobro je da nas uopće ima.” kaže Šterc i nabraja te valove, od prvih iseljavanja preko Atlantika, koja su prema procjenama odnijele 380 tisuća ljudi, pa preko 1. i 2. svjetskog rata koji su posredno ili neposredno odnijeli 350 tisuća, odnosno 660 tisuća ljudi, zatim gubitak iseljavanjem početkom 60–ih godina u srednjeeuropske zemlje negdje oko 450 tisuća ljudi, pa gubitak u domovinskom ratu oko 480 tisuća ljudi i recentni gubitak ljudi u posljednje 4 godine od 150 tisuća ljudi. „Ukupno u 20. stoljeću i u ovih nekoliko godina nedostaje u Hrvatskoj 2,4 milijuna stanovnika, tj. toliko ih je manje od broja koji je trebao biti po klasičnim demografskim trendovima”—zavapio je Šterc. Iako se u njegovim riječima ne može baš nazrijeti optimizam—„Mi smo danas u demografskom slomu”—Šterc spominje pozitivne primjere iz daljeg okruženja i kroz osnivanje spomenutog ministarstva vidi pokušaj spasa hrvatskog naroda.