Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici organizirao prvu u nizu proslava 175. godišnjice osnivanja Matice hrvatske
Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici organizirao prvu u nizu proslava 175. godišnjice osnivanja Matice hrvatske
Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici organizirao je svečanu akademiju u povodu 175. obljetnice osnivanja Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića. Ovom svečanom proslavom započela je slavljenička Matičina godina baš u Mariji Bistrici, u mjestu u kojem se u krugu iliraca okupljenih oko Gaja u župnom dvoru opata Ivana Krizmanića razvijala ideja o osnivanju središnje kulturne ustanove svih Hrvata – Matice ilirske.
Proslava obljetnica uslijedila je nakon dvodnevnog znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića – „tiho žaište“ hrvatskog narodnog preporoda i Matice ilirske“, a održana je u Domu kulture u Mariji Bistrici 4. veljače. Okupljeno je mnoštvo imalo prilike uživati u priredbi koju su zajedničkim snagama ostvarile amaterske domaće snage i dragi gosti profesionalci. Predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović u svojem je dirljivom pozdravnom govoru podsjetio na Matičina humanistička načela i njezinu važnu ulogu za opstanak hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta tijekom svih 175 godina njezina djelovanja, u završnoj poruci istaknuvši rečenicu svojega prethodnika na čelu Matice Josipa Bratulića: „Matica to su ljudi.“ Prisutne su pozdravili i akademik Tonko Maroević, predstavnik HAZU-a, prorektor Sveučilišta u Zagrebu Mladen Janjanin te rektor Svetišta Majke Božje Bistričke Domagoj Matošević. Publici su se obratili i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički te zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek. Dramska skupina Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici za svečanu je akademiju pripremila kolažni pregled susreta preporodne intelektualne elite u Mariji Bistrici naslovivši ga „Ivanu Krizmaniću i njegovim ilirskim prijateljima u spomen“. Mladi su nas glumci upoznali sa životom Krizmanićevih bliskih prijatelja te su interpretirali Krizmanićeve prijevode: odlomak iz „Raja zgubljenoga“ Johna Miltona i prvi hrvatski prijevod jednog Shakespeareova djela – Mercuzijev monolog iz tragedije „Romeo i Julija“ i jedan i drugi tekst na raskošnom kajkavskom književnom jeziku. Mogle su se čuti i prigodnice iliraca napisane Krizmaniću u čast koje svjedoče o njegovoj omiljenosti među suvremenicima. U glazbenom dijelu programa izvrsna violinistica Dunja Bontek je, uz pratnju Marija Čopora na glasoviru, odsvirala „Uvertiru za klavir i violinu“ Vatroslava Lisinskoga, koja je nastala u Mariji Bistrici, a posvećena je Krizmanićevom kapelanu i prijatelju Vatroslava Lisinskog Eduardu Finku. Preporodnu budnicu „Horvatov sloga i zjedinjenje“ izvela je Klapa Bistrica, dok je operna primadona, sopranistica Lidija Horvat Dunjko, uz pratnju Marija Čopora na glasoviru, otpjevala ariju Ljubice iz prve hrvatske opere „Ljubav i zloba“ te skladbu „Dvije ptice“. Klapa Bistrica sve je prisutne oduševila izvedbom najpoznatije hrvatske davorije „Pjesme Hrvata“, a zbor Glazbene škole Marija Bistrica izveo je skladbu Vatroslava Lisinskoga „Moja lađa“. Akademiji je završnim riječima svoj pečat dala i Snježana Husinec, predsjednica Ogranka naglasivši kako su svi u Ogranku i u cijeloj Mariji Bistrici iznimno ponosni na ulogu Ivana Krizmanića i Marije Bistrice u crkvenoj, ali i svjetovnoj hrvatskoj povijesti. Njezine su riječi poticajne osobito za bistričke mlade naraštaje koji bi trebali promišljati o povijesti svojega mjesta i istaknutim ljudima koji su ondje djelovali te tako nastojati da Marija Bistrica bude i ostane „krasna i učena“, kako ju je Stanko Vraz opisao u pismu Ljudevitu Gaju. Predsjednica je pozvala okupljene i na sljedeći susret u čast Ivanu Krizmaniću koji će biti organiziran već ovoga proljeća te svima zahvalila na potpori, pomoći i sudjelovanju. Za gromoglasno, svečarsko finale priredbe bio je zaslužan puhački orkestar KUD-a Lovro Ježek iz Marije Bistrice. Voditeljica je programa bila Jelena Januš Grbić. I ovom priredbom pokazalo se da zajedničkim snagama; sudjelovanjem vrhunskih profesionalaca i domaćih snaga ( Dramska skupina Ogranka u sastavu: Jurica Gregorić, Amalija Petric. Tamara Jakopović, Klara Kurešić, Ema i Marija Tomorad pod vodstvom Jovice Šege, zbor Glazbene škole Marija Bistrica pod vodstvom Dinka Krstinića, puhački orkestar KUD-a Lovro Ježek iz Marije Bistrice i njihov maestro Stjepan Šobak te Klapa Bistrica sa svojim voditeljem Marijem Galoićem) nastaje nova kulturna vrijednost koju je prepoznala i oduševljena publika potpuno ispunjavajući dvoranu Doma kulture u Mariji Bistrici.
Znanstveno-stručni skup i svečana akademija samo su dio projekta koji ističe važnost Ivana Krizmanića i Marije Bistrice za hrvatski narodni preporod i osnivanje Matice hrvatske. Partneri su ovoga projekta Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Svetište Majke Božje Bistričke i Turistička zajednica Općine Marija Bistrica, a pokrovitelji Krapinsko-zagorska županija i Općina Marija Bistrica. U okviru projekta u planu je podizanje spomen-ploče Ivanu Krizmaniću i osnivanju Matice ilirske, položit će se vijenac na Krizmanićev grob te će biti postavljena i izložba „Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda“ za širu publiku. Također, bit će tiskan i zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa koji će znanstvenoj, a i široj javnosti pružiti uvid u nove spoznaje vezane uz hrvatski narodni preporod, kao i uz Mariju Bistricu koju bismo zaista mogli nazvati kolijevkom Matice hrvatske.
Romina Gorički i Ivančica Tomorad
