Povratak na arhivu

Održano predavanje “Gripa i cijepljenje protiv gripe”

autor: Zrinka Brlečić Švaljek, 27. studenoga 2017.
DSC_0034

Sekcija za medicinu, matematiku i prirodoslovlje Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici organizirala je i ovu jesen predavanje iz ciklusa „Ususret zdravlju“.

Tema ovogodišnjeg predavanja održanog 27. listopada 2017. u Bluesun hotelu Kaj u Mariji Bistrici,  bila je Gripa i cijepljenje protiv gripe. Predavanje je organizirano u suradnji s Ljekarnama Švaljek i Zavodom za javno zdravstvo Krapinsko- zagorske županije, a o najnovijim spoznajama o ovoj još jedinoj preostaloj epidemiji u modernom svijetu govorio je Ivan Lipovac, dr. med., spec. epidemiologije, voditelj Higijensko epidemiološkog odjela Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko- zagorske županije. Dr. Lipovac se kao epidemiolog već 20 godina bavi zaraznim i nezaraznim bolestima i njihovim sprečavanjem i suzbijanjem što je od značajnog interesa za stanovništvo odnosno za njihovo zdravlje. Povodom obilježavanja 11. hrvatskog dana ljekarni s temom: Pitajte svog ljekarnika što trebate znati o gripi, u Ljekarnama Švaljek je provedena anketa među pacijentima, te su prikupljeni podaci koliko je uopće šira javnost upoznata s ovom epidemijom. Rezultate ankete predstavila je u uvodnom dijelu magistra farmacije, Andrea Antolić. Tim uvodom slušatelji su upoznati s vrlo zabrinjavajućim  činjenicama. Na uzorku od 243 ispitanika došlo se do zaključaka i rezultata koji u istim postocima vrijede i za cijelu populaciju u Hrvatskoj, što je potvrdio i dr. Lipovac. Samo 24% populacije se redovito cijepi; Većina se ne cijepi jer misle da im to ili neće pomoći ili se boje štetnog učinka cjepiva; Informacije o cijepljenju najčešće dobivaju putem medija i interneta umjesto od zdravstvenih radnika; 23% ispitanika smatra da se gripa liječi antibioticima što je potpuno krivo; Cijepi se samo 41% kroničnih bolesnika i 53% ispitanika starijih od 65 godina, a upravo su to glavne rizične skupine ljudi koje bi se svakako morale cijepiti.

Kroz predavanje dr. Lipovca te kasnije u dinamičnoj raspravi saznali smo puno korisnih i zanimljivih informacija, a neke od njih voljeli bi podijeliti sa Vama.

ŠTO JE GRIPA I ZAŠTO JE VAŽNO CIJEPLJENJE  PROTIV GRIPE?

Gripa je zarazna bolest koja se širi uglavnom kašljem, kihanjem i bliskim kontaktom (kapljičnim putem). To je akutna virusna infekcija dišnog sustava s inkubacijom od jednog do dva dana, koja se vrlo lako prenosi, čak i putem osoba koje imaju neznatne simptome ili su bez simptoma gripe. Karakterizirana je povišenom tjelesnom temperaturom, groznicom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, umorom i neproduktivnim kašljem. Simptomi gripe mogu trajati i do dva tjedna. Za zdrave pojedince gripa je neugodna bolest koja rezultira samoizlječenjem, ali ograničava radnu sposobnost tijekom sedam do deset dana. Za kronične bolesnike, djecu i starije, ona može biti vrlo opasna i imati čak tragičan ishod. Svake godine se u Europskoj uniji virusom gripe zarazi 25 do 100 milijuna ljudi, a posljedica toga je 38.500 smrtnih slučajeva (od toga >90 % u skupini osoba starijih od 65 godina).

Epidemije gripe obično se javljaju zimi, a zaraziti se mogu osobe bilo koje dobi.

 

Postoje tri vrste virusa gripe, tip A, B i C, od kojih su tip A i B uglavnom odgovorni za epidemije gripe u ljudi (tip C obično dovodi samo do benigne infekcija gornjih dišnih putova). Male promjene sub-tipova virusa gripe, koje se događaju svake godine, rezultiraju nastankom novih sojeva virusa. Zbog toga postoji potreba za cjepivom čija se aktivna komponenta mijenja svake godine.

 

Postoje dvije vrste cjepiva protiv gripe (prema sastavu):

inaktivirano cjepivo (sadrži mrtve stanice virusa koje u organizmu izazivaju imunološki odgovor) i živo atenuirano cjepivo (živi virus je oslabljen kemijskim ili fizičkim procesima da bi se proizveo imunološki odgovor bez uzrokovanja teških znakova bolesti).

 

Nakon cijepljenja organizam za tjedan dana stvara protutijela protiv virusa gripe, a maksimalne razine protutijela postižu se nakon dva tjedna, te ostaju stabilne oko 24 tjedana, tj. šest mjeseci.

Cijepljenjem se smanjuje rizik od infekcije gripom za 70 – 80 % (nešto manje u starijih osoba). Ukoliko se osoba zarazi neposredno nakon cijepljenja, prije stvaranja protutijela, težina simptoma s komplikacijama u starijih osoba smanjuje se za 20 do 50 %.

Cijepljenjem se smanjuje smrtnost napose u rizičnoj populaciji (dojenčad, starije osobe s kroničnim bolestima, imunosuprimirani pacijenti, trudnice).

Cjepivo protiv gripe ne može uzrokovati gripu jer se sastoji od umrtvljenih ili oslabljenih dijelova virusa. Nuspojave koje se mogu pojaviti nakon cijepljenja, kao što su blago povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima ili bol na mjestu injiciranja (obično blaga) koja se pojavljuje u približno 65 % primatelja cjepiva i traje jedan do dva dana te spontano nestaje, normalne su nakon cijepljenja, a druge reakcije su rijetke.

Premda je cijepljenje protiv gripe učinkovito, ta učinkovitost ipak nije 100 %-na, no ukoliko se osoba koja se cijepila ipak zarazi virusom gripe, simptomi će biti blaži i bolest će trajati kraće. S druge pak strane, ako je osoba ove sezone već preboljela gripu, cijepljenje bi ipak bilo preporučljivo jer će štititi od drugih tipova virusa gripe koji usporedo cirkuliraju svake sezone.

TKO BI SE TREBAO CIJEPITI PROTIV GRIPE?

Cijepiti bi se trebali svi zdravi pojedinci kako bi se smanjio prijenos virusa gripe, no osobe koje su u opasnosti od razvijanja ozbiljnih komplikacija čine prioritetnu skupinu za cijepljenje protiv gripe. U te rizične grupe ulaze trudnice, djeca mlađa od pet godina, osobe starije od 65 godina i one s kroničnim bolestima, a posebno one s respiratornim bolestima i one kojima je smanjena otpornost prema infekcijama. Također i pacijenti koji borave u stacionarnim ustanovama i pretili pacijenti. U tim skupinama infekcija virusom gripe može lakše dovesti do sekundarnih oboljenja bakterijskog podrijetla (upale pluća, upale sinusa, upale srednjeg uha), pogoršanje kronične bolesti od koje boluju, komplikacija u trudnoći, hospitalizacije i smrti.

Teške komplikacije nastale kao posljedica infekcije gripom najčešće su u djece mlađe od pet godina. Stoga se u nekim zemljama preporučuje cijepljenje sve djece starije od šest mjeseci.

 

Trudnoća ne predstavlja kontraindikaciju za cijepljenje protiv gripe inaktiviranim cjepivom. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporuča cijepljenje protiv gripe trudnicama (bez obzira na stupanj trudnoće). Trudnice i njihove bebe izložene su riziku od ozbiljnih komplikacija u slučaju infekcije gripom. Specifični rizici za bebe su preuranjeni porod i niska porođajna težina, a ti se rizici mogu smanjiti cijepljenjem protiv gripe tijekom trudnoće. Uočeno je da je izloženost trudnica gripi u prvom tromjesečju rezultirala povećanim rizikom od pojave kongenitalnih anomalija. Budući da cijepljenje nije indicirano za dojenčad mlađu od šest mjeseci, imunizacijom trudnica stiče se zaštita putem majčinih protutijela za buduće novorođenče, a time i smanjenje rizika od infekcije nakon poroda.

 

 

KADA POČINJE I ZAVRŠAVA KALENDAR CIJEPLJENJA PROTIV GRIPE?

Na sjevernoj hemisferi sezona gripe traje od listopada do ožujka ili travnja iduće godine. U većini zemalja cijepljenje započinje u ranu jesen. Cijepljenje se može provoditi do kraja sezone gripe (ožujak – travanj), ali preporuka je da to bude u jesen jer se vrhunac epidemije očekuje od siječnja do ožujka sljedeće godine.

Nakon cijepljenja jednom dozom cjepiva očekuje se zaštitni imunološki odgovor nakon dva tjedna u trajanju od najmanje jedne sezone (osim kod djece (cijepe se djeca iznad 6 mjeseci starosti), za koje su potrebne dvije doze cjepiva kod prve imunizacije).

Cijepljenje protiv gripe treba započeti pravodobno da se poveća učinkovitost.  Ako se osoba ne cijepi u preporučeno vrijeme, preporuka je primiti cjepivo u bilo koje doba tijekom sezone gripe, jer će stvoriti zaštitu.

 

AKO IPAK DOBIJETE GRIPU…KAKO JE LIJEČITI?

  • ostanite kod kuće i odmarajte se
  • izbjegavajte nepotrebni kontakt s drugim ljudima, da ih ne zarazite
  • redovito provjetravajte prostorije u kojima boravite o pijte mnogo tekućine (topli čaj….)
  • jedite svježe voće (sadrži mnogo vitamina C)
  • uzimajte lijekove za smanjenje temperature (paracetamol…)
  • pomoći će i pripravci za ublažavanje simptoma gripe, dostupni bez liječničkog recepta (kombinacije antipiretika, vitamina C, dekongestiva nosne sluznice….)
  • ne uzimajte samoinicijativno antibiotike (gripa je virusna bolest na koju antibiotici ne djeluju)
  • antibiotik vam može propisati liječnik samo ako se bolest zakomplicira bakterijskom infekcijom
  • javite se liječniku u slučaju gnojnog sekreta iz nosa, teškog gutanja ili ako bolest traje dulje od 10 dana.

 

U Evropi postoje velike razlike u procijepljenosti populacije, pri čemu u većini zemalja članica EU stopa procijepljenosti zadnjih godina opada. Ciljna stopa procijepljenosti od 75 % trebala bi se doseći u svim državama članicama EU, u skupinama populacije visokog rizika za nastanak ozbiljnih komplikacija, zdravstvenih djelatnika ali i zdravih osoba.

Važno je podići svijest o tome da cijepljenje, osim što pruža osobnu zaštitu pojedincu, koristi i cijeloj zajednici jer kada je većina populacije cijepljena, prijenos zaraze se prekida. Na taj način štite se pojedinci, koji se ne mogu cijepiti iz zdravstvenih razloga (npr. osobe alergične na pojedine sastavnice cjepiva) ili koji ne reagiraju na cjepivo.

Nadao se da smo i mi barem malo doprinijeli širenju svijesti o važnosti cijepljenja, te da ćemo ove godine svi zajedno dočekati gripu SPREMNI!

DSC_0031 DSC_0034 DSC_0042