Kinč osebujni – Priča o čudotvornim uslišanjima Majke Božje Bistričke

Kinč osebujni – Priča o čudesnim uslišanjima Majke Božje Bistričke kazališna je predstava Ogranka Matice hrvatske i mladih bistričkih entuzijasta. Temeljena je na književnom predlošku književnika i bistričkog kapelana Petra Berkea iz 1765. godine koji u svom Kinču osebujnom slavnoga orsaga horvatckoga govori o ranoj povijesti crnog kipa bistričke Marije i čudesnim uslišanjima koja su se događala po zagovoru Majke Božje Bistričke, a zapisana su u knjizi bistričkih čudesa. Predstavu je osmislio i režirao kazališni i filmski redatelj Jovica Šego.

Osnovni dramaturški kostur radnje čini povijest crnog Marijina kipa od njegove prve pojave na Vinskom Vrhu do milosnih uslišanja koja su uslijedila po Marijinom zagovoru.

Priča je, kao i u samom predlošku, smještena u svoje povijesno okruženje koje karakterizira težak život malog čovjeka onoga vremena stalno izloženog opasnosti od turskih osvajanja. Vizualno atraktivna fabula pomaže da se bolje razumije koliko je narodu bila važna nada koju im je pružala vjera i povjerenje u Mariju Majku Božju.

Po uzoru na srednjovjekovna prikazanja Marijinih mirakula, koja su bila prvi uobličeni teatarski izraz pobožnosti naroda, Jovica Šego uprizorio je Kinč osebujni u formi crkvenog prikazanja u tehnici kazališta sjena. Osvijetljeni okvir s napetim platnom na kojem oživljavaju sjene animiranih figura, ograničen na plošni grafički prikaz, po mišljenju redatelja, idealan je za teatarsko oživljavanje sakralne tematike. On pruža mogućnost da se dobije mistika koja je krasila crkvena prikazanja i mirakule u vrijeme kad su se igrali na trgovima srednjovjekovnih gradova.

Scene se izmjenjuju uz glazbenu pratnju flaute, cimbala i gitare koju je za predstavu skladao Mario Galoić, a u predstavi se izvodi i nekoliko starih kajkavskih napjeva iz zbirke crkvenih napjeva iz 18. stoljeća na kajkavskom jeziku Cithara octochorda.

Tako simbiozom izvornog Berkeovog Kinča i suvremeno osmišljenog kazališta sjena davna vremena i čudesna događanja prikazana su jezikom dobra i zla, igrom svjetla i sjene, glazbom i pokretom, raskošnim kajkavskim govorom naših predaka, a oživljavaju se i napjevi i molitve davnih bistričkih marijanskih hodočasnika.

U predstavi sudjeluju isključivo domaće snage, prije svega 10 mladih članica Kazališne sekcije OMH, zatim Zbor mladih župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, a u pripremu i provedbu uključen je i velik broj domaćih entuzijasta amatera. Kao glazbene gošće izmjenjuju se Marija Husar i Mihaela Gradečak.

Kinč osebujni scenski je uprizoren u povodu 330. obljetnice našašća kipa Majke Božje Bistričke i premijerno je prikazan u prosincu 2014. godine u Mariji Bistrici. Uslijedila je izvedba u dvorani „Vijenac” Nadbiskupskog pastoralnog centra na Kaptolu, zatim sudjelovanje na Festivalu kršćanskog kazališta u Zagrebu 2015. te još nekoliko izvedbi u Mariji Bistrici.

Kako je predstava naišla na dobar prijem kod publike i dobila pohvalne kritike za svoje umjetničke dosege, možemo reći da je ostvaren i njezin cilj, a to je na atraktivan način prikazati i gledatelju približiti povijesno, kulturno i duhovno nasljeđe Marije Bistrice kao dijela hrvatske kulturne baštine.

Kinč osebujni – Priča o čudotvornim uslišanjima Majke Božje Bistričke – SUDIONICI

Redatelj i dramaturg:
Jovica Šego

Autor glazbe i aranžmana:
Mario Galoić

Maske, scenografija i kostimi:
Ana Kaić, Ana Šego, Petra Ptiček, učenici 5. – 8. razreda Osnovne škole Marija Bistrica

Glume:
Lucija Čale, Donatella Gučin – Županić, Tamara Jakopović, Klara Kurešić, Dora Milički, Amalija Petric, Veronika Petric, Ema Tomorad, Marija Tomorad, Petra Vuraić

Glazbeni izvođači:
Marija Husar / Mihaela Gradečak
Zbor mladih župe Uznesenja BDM, Marija Bistrica (Amalija Petric, Veronika Petric, Marija Tomorad, Klara Kurešić, Tamara Jakopović, Lucija Čale, Petra Vuraić, Jurica Gregurić, Matija Prlić, Manuela Prlić, Marta Kurešić, Mauricia Ozimec, Lorena Meštrović, Valerija Pozaić, Anita Lisec, Gracija Galoić, Maja Crneković, Magdalena Obad, Lana Petrinec, Ivana Jajtić, Stela Beljak)

Jezična savjetnica:
Ivančica Tomorad

Koordinatorica dramskog dijela:
Jelena Januš–Grbić

Koordinatorica projekta:
Snježana Husinec

Vizual:
Sven Šams

Produkcija:
Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici