Povratak na arhivu

S prve korizmene tribine: Društvo i obitelj na raskrižju – vrednote ili laži

autor: Antun Palanović, 24. ožujka 2017.
DSC_0017

18. ožujka 2017. u kapeli Sv. Petra u Mariji Bistrici započeo je novi ciklus korizmenih tribina u organizaciji Svetišta Majke Božje Bistričke i Ogranka Matice hrvatske.

Pogled u temu  Društvo i obitelj na raskrižju: vrednote ili laži  pružila nam je prof. dr. sc. Aleksandra Korać – Graovac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Donosimo pregled najzanimljivijih promišljanja profesorice Korać-Graovac na pitanja moderatora Branimira Bilića.

Zašto je svijet moći i relativizma baš udario na čovjeka, obitelj, zajednicu i Crkvu?

Zna se što znači obitelj kao podrška djeci. Za izrastanje djeteta u odraslu osobu, produženja potomstva, opstanak na Zemlji. Obitelj je utvrda na koju se možemo osloniti kad dođu teška vremena, obitelj je važna. Tko je želi izbrisati, želi čovjeka ostaviti samog, na ledini, tihog. Čovjeka koji nema kome ostaviti bolji svijet.

 Hoće li nove tehnologije nekako uništiti univerzalne vrednote čovjeka, obitelji, zajednice i Crkve?

Globalizacija, novi sustav vrijednosti utječe i na nas. Pogledajte promjene u statističkim podacima – sve je više razvoda, manje je tradicionalnih obitelji. Sve to utječe na našu obitelj, na naše poimanje kada treba zasnovati obitelj, koliko djece treba imati. Obitelj se restrukturira, ali ne treba se takve obitelji bojati.

Što nas je snašlo, kako će preživjeti hrvatska i globalna obitelj?

Na ovo pitanje možemo odgovoriti iz zakonodavne i osobne perspektive.

Zakonodavna perspektiva

S jedne strane, većina stranaka u predizbornom programu ima obitelj.  S druge strane, obitelj nam je često važna samo na papiru. Novi pristupi razaraju tradicionalnu obitelj,a novi zakonodavci ne drže do obitelji. To se vidi i na novom zakonu kad je u pitanju razvod – nekad se pokušalo spriječiti razvod braka. Danas kao da vam poručuju: „ako vas nešto boli, odrežite taj dio tijela pa idite dalje, kao da vas više neće boljeti“, a o negativnim posljedicama razvoda  ne vodi se računa. U našem zakonu izvanbračna zajednica se izjednačava s brakom i to je ušlo u zakon bez javne rasprave. Demografija se svela na vatrogasna rješenja. Ne gleda se dugoročni opstanak države. Nemamo obiteljsku politiku – dakle kad donosimo nove propise, nemamo ideju o pravcu u kojem idemo.

Osobna perspektiva

Što obitelj znači svakome od nas? Europsko istraživanje vrednota pokazalo je  da je obitelj većini ljudi na prvom mjestu, ljudi ne smatraju brak  zastarjelom institucijom,  dok je za odrastanje djece poželjno da odrastaju uz oba roditelja.

Ti podaci obvezuju vođe društva na ono što ljudi žele. Ljudi žele uvjete za obitelj, mogućnost da ostanu zajedno. Nitko ne sklapa brak na određeni rok.

O važnosti obitelji

Važno je da odgajamo djecu tako da budu u dobrim odnosima s roditeljima. Važno je biti poticajan prema mladima. Hrvatska je specifična u europskim okvirima. Uz Maltu, Poljsku i Grčku mi imamo vrlo tradicionalan pristup obitelji. Obitelj ima psihološku i ekonomsku ulogu. To je zajednica koja pomaže da se prebrodi kriza. Obitelj je zajednica u malom. Tu je srce demokracije – učimo o poštovanju, obvezama, autoritetu.  Danas i dječja psihologija počinje sve više govoriti o obvezama djece.

Što je danas sretno dijete?

Dijete koje je sigurno, koje se osjeća prihvaćeno, koje zna gdje su mu granice. Djeca vole granice. Dijete je sretno ako mu postavite pravila kojih se dosljedno držite.

Kad da stignemo biti s obitelji?

Pitanje radnog vremena ljudi je javno pitanje i ono utječe na obitelj.  Sami ne možete sve. Bitno je povezivanje obitelji. Naše obitelji su se samoorganizirale. Primjerice, mi vodimo dijete na igranje jednoj obitelji. Međusobno pričamo o svojoj djeci. Pitanje je koliko zajednica  može poticati obitelji da se druže.

Moć ili nemoć roditelja prema djeci i u zajednici.

Važno je kako se postavimo prema djeci. Moć roditelja prema školi pitanje je organiziranja – kako ćemo se postaviti oko pitanja seksualnog odgoja i slično. Djecu u petom razredu uče neprimjerene sadržaje. Djeca jako puno znaju, ali mi im moramo dati kontekst informacije – važnost odnosa dvoje ljudi koji donose djecu.

Učenje solidarnosti među djecom.

Potrebno je učiti djecu da dijele. U svakom čovjeku uvijek ima klica dobroga. Kad obitelj zakaže, kad imate problema u obitelji, nitko nije izgubljen. Duboko u svakom čovjeku postoji nešto dobro i pitanje je okolnosti kad će ta klica izrasti.

Savjeti roditeljima.

Kakav biti u domu? Autentičan, ne možemo svi biti isti. Moraš biti iskren prema djetetu. Treba biti blag prema sebi. Ako smo se dobro razvili kao osobe, onda vidimo kako su naši roditelji griješili i te greške treba shvatiti, a ne zamjeriti.

O Mariji Bistrici

Divim se tome u kako divnom okruženju živite. Život ovdje je jedna blagodat koje ni sami niste svjesni. Jako lijepo ste uredili mjesto.  Sad je glavno pitanje kako zadržati mlade ljude.