Noći pod zvijezdama

Projekt „Noći pod zvijezdama“ osmišljen je s ciljem edukacije javnosti o ljepotama i zanimljivostima zvjezdanog neba. Predavanjima o raznim temama iz područja astronomije i astrofizike te promatranjem noćnog neba teleskopima teži se podizanju svijesti zainteresiranih o položaju Zemlje u Svemiru te o kozmičkim fenomenima koji su rijetki i veličanstveni, a koji se odigravaju bez da su ljudi toga svjesni. Dosad je organizirano ukupno 5 predavanja i promatranja:
„Crveni Supermjesec“ u rujnu 2015.
„Djelomična pomrčina Sunca“ u ožujku 2015.

„Perzeidi i Supermjesec – noć kada sv. Lovro proplače“ u kolovozu 2014.
„Pogled u prošlost“ u lipnju 2014.
„Planet Zemlja – sedmica na kozmičkoj lutriji“ u svibnju 2014.

Sudeći prema odazivu zainteresiranih, projekt se pokazuje kao uspješan budući da je pobudio interes, osobito kod mlađe populacije koja tek otkriva potencijal za znanost. Spektar posjetitelja seže od osnovnoškolaca pa do starije populacije što je dobar pokazatelj univerzalnosti astronomije po pitanju znatiželje i interesa koji postoje u svakom čovjeku. Tempo održavanja radionica uvelike ovisi o nebeskim fenomenima koji opet ovise o vremenskim skalama karakterističnim za sustav Sunce-Zemlja-Mjesec. Iako se fenomeni poput pomrčina Sunca i Mjeseca mogu vrlo precizno predvidjeti, na njih se jasno ne može utjecati. Puno faktora utječe na uspješnost organiziranog promatranja noćnog neba – od vremena održavanja pojave (obično u kasnim noćnim satima ili rano ujutro) do vremenskih uvjeta vidljivosti, vlage, oblaka, osvjetljenja itd. Dakle, ograničenje nije samo u činjenicom što je nužno poklapanje orbitalnih gibanja promatranih objekata već i vremenskom prognozom koja nije uvijek pouzdana. Želja je voditelja projekta Julija Cara da postoje fiksni datumi kad će promatranje sigurno biti održano, a to je sredina kolovoza, točnije 12./13. kolovoz kada se tradicionalno pojavljuju meteori Perzeidi, u narodu poznatiji kao Suze sv. Lovre.

Budući da je zvjezdana pozadina statična na vremenskoj skali ljudskog života, a zviježđa se izmjenjuju uslijed Zemljine revolucije oko Sunca, promatranja se mogu vršiti po interesu publike, no bez teleskopa jer nema smisla zvijezde promatrati kroz teleskop. U tom slučaju promatraju se zviježđa karakteristična za pojedina godišnja doba i njihova veza s godišnjim putovanjem Sunca kroz njih te u tom trenutku vidljivi planeti iznad horizonta. Promatranja dobivaju na efektnosti korištenjem zelenog pointer lasera čiji osvijetljeni trag jednoznačno pokazuje na koji objekt se misli. Iako je Svemir neiscrpan izvor nevjerojatnih struktura od maglica, galaksija i planeta, za potpuni doživljaj nužan je kvalitetan i moćan instrument s kojim raspolažu samo svjetske zvjezdarnice agencija poput ESA, ESO i NASA-e. Domet teleskopa kojim se vrše promatranja unutar ovog projekta završava na najbližim galaksijama poput Andromede M31 i maglicama poput M57 u zviježđu Lira. Najatraktivniji objekti za promatranje su još uvijek Mjesec, koji kroz teleskop predstavlja spektakularan prizor, Sunce odnosno njegova projekcija te planeti Venera, Mars, Jupiter i Saturn. Iako je broj dobro razlučivih objekata ograničen na navedene, to je i više nego dovoljno za one koji se žele dublje baviti analizom pojava koje se događaju na tim objektima. Budućnost ovog projekta leži u stvaranju nukleusa zaljubljenika u astronomiju koji prezentiraju svoja istraživanja kroz predavanja i radionice svim zainteresiranima.